(www.glasistre.hr)"Barbanština je kao i ostatak južne Istre pretrpjela 80 posto štete na maslinama, što zbog suše, što zbog svrdlaša. Ipak, kvaliteta ulja je na visokom nivou te nema bitne razlike u okusu u odnosu na lanjsku godinu. Što se arome tiče, ona ove godine zbog suše više baca na suho drvo, što nije nikakva mana već, dapače, pozitivna osobina", rekao je Franko Raguž iz vodnjanske udruge Agroturist na 3. Smotri ulja općine Barban održanoj u petak u tamošnjoj staroj školi.

Dodao je da su ulja bez mane jer su prerađena isti dan te da se barbanska mogu nositi s bilo kojima u Istri i da se po pitanju maslinarstva ovaj dio Istre lijepo razvija te može ponuditi ulja na bilo kojoj smotri.

"To je samo dokaz da male sredine mogu proizvesti ulja visoke kakvoće. Nekad je u ovom kraju bilo tek toliko stabala da se grančica masline može otkinuti za Cvjetnicu, no 80-ih i 90-ih je počela revitalizacija maslinarstva. Gdje god je ruka dobra za uzgoj jednog, dobra je i za uzgoj drugog", zaključio je Raguž usporedivši pritom tradiciju uzgoja loze i maslina jer je vinogradarstvo na Barbanštini starije od maslinarstva koje se počelo razvijati tek unazad 20-ak godina.

Raguž je maslinarima održao predavanje "Utjecaj suše na urod maslina i kvalitetu maslinovog ulja", a za zabavu su se pobrinuli barbanski harmonikaši. Nekolicina obrtnika se predstavila i s uporabnim proizvodima od maslinovog drveta.

Na smotri se predstavilo 15 maslinara, a od sorti koje se uzgajaju u barbanskom kraju primarne su istarska bjelica i leccino, potom buža i pendolino. Zasađeno je oko 25 tisuća maslina, a barbanski načelnik Denis Kontošić naglasio je da se neovisno o hladnoći ili suši maslinarstvo na Barbanštini mora nastaviti razvijati.

Organizatori smotre su Turistička zajednica Općine i Poljoprivredna udruga Agronova, a pokrovitelj Općina Barban. (T. GRBIĆ)

(www.glasistre.hr)Kad pitoma Barbanština pokaže svoje adrenalinsko lice, jedno je sigurno: avanture, druženja i dobre zabave ne nedostaje. U to su se nedavno mogli uvjeriti predstavnici turističkih agencija za koje je barbanska tvrtka Istra-adventure organizirala adrenalinski dan da bi sami isprobali avanture u prirodi.

"Turističke agencije većinom nisu upoznate s adrenalinskom vrstom ponude. Zato smo odlučili njihovim predstavnicima ponuditi jedan takav dan jer ako ne znaš o čemu se radi, ne možeš to ni prenijeti i ponuditi gostu. Jeep i quad eventi su naš proizvod i u zadnje vrijeme dovodimo u Barban velik broj grupa. S obzirom na to da jedna aktivnost brzo dosadi, u program ubacimo sve što klijent poželi, od paintballa, canoinga, cartinga do glisiranja, bicikliranja, jahanja.

Radimo programe po cijeloj Istri, a maksimalan broj u grupi u jednom danu je 150 osoba. Team buildinge i razne evente za tvrtke i ostale grupe organiziramo u proljeće i jesen, a u ljetnoj sezoni prvenstveno nam dolaze turisti. Na taj način je znatno produžena sezona pa traje od ožujka do prosinca te se i izvan ljetne sezone popunjavaju smještajni kapaciteti. S obzirom na to da radimo na upit, možemo reći da smo u pogonu cijelu godinu i uvijek spremni za akciju", pojašnjava Mladen Draguzet iz Istra-Adventurea.

Avantura počinje na off-road poligonu Bundanovac ulaskom u terence i vožnjom prekrasnim predjelima barbanskog kraja te posjetom vili Štefanija s četiri zvjezdice u Punteri. Naselje koje se u zadnjih deset godina izrazito izgradilo ostaje u sjećanju svakome tko ga posjeti, a posebice popije kavu na terasi vile iz koje puca pogled na Raški zaljev i luku Bršica. Boravak je moguć tijekom cijele godine u sobama simpatičnih naziva Roža, Fuma, Ulika Luca, Foška, a uz ponudu ide i masaža, tretman tijela, jacuzzi.

Neizostavan je posjet Raklju odnosno vidikovcu kod crkve Svete Agneze iz 17. stoljeća gdje čovjek može uživati u pogledu na Cres, Raški zaljev, luku Tunarica. Iz terenaca se potom skočilo na konje na ranchu barba Tone u Manjadvorcima i uz lagano povuci-potegni uzdama krenulo dalje makadamskim puteljcima.

Čim se sjahalo, krenulo se "u lov na tartufe" sa Zitom, francuskim ptičarom koji je u roku nekoliko minuta pronašao tri zlata vrijedna gomolja.

"Rastu do 30 centimetara ispod zemlje, a psi ih nađu jer tartufi puštaju specifičan miris. Kilogram bijelog košta 1.800 eura, a crnog 200 eura. Svaki tartuf teži od deset dekagrama poznat je kao joker i automatski može postići još višu cijenu. Kad je sezona slaba, kilogram bijelog može dostići cijenu i do tri tisuće eura", pojasnio je Silvio Učkar koji tartufe traži uz pomoć svoje vjerne Zite.

Nakon demonstracije lova na tartufe uskočilo se u quadove i punim gasom krenulo u off-road avanturu koja je oduševila sve koji su prvi put iskusili takav tip vožnje. Neki su više drugi manje uspješno manevrirali uskim puteljcima i preko grota, ali najvažnije, svi su se vratili neozlijeđeni zahvaljujući dečkima iz organizacije koji su sve držali pod kontrolom.

Sa zemlje se vinulo u zrak, i to u adrenalinskom parku u Glavanima čija su baza višemetarski balvani između kojih su raznorazne platforme, i to na dva, šest i deset metara. Prethodno su svi obukli zaštitnu opremu i naučili kako rukovati karabinerima i rolerima. Na platformama se vježba održavanje ravnoteže i kretanje po prečkama, mrežama, sajlama, a definitivno je najveće oduševljenje izazvala zip linija, odnosno 113 metara dugačak spust po sajli iznad maslinika. Osjećaj slobode i letenja je neopisiv pa su neki odlučili taj doživljaj ponavljati više puta. Zanimljivo je bilo gledati kako svi odjednom postaju djeca i to glasno izražavaju povicima oduševljenja i smijehom.

Iako je izgledalo da je adrenalinski dan dolaskom mraka gotov, to nije bilo sve. Šećer na kraju bio je kraći noćni off-road do seoskog domaćinstva Da Stefania u Draguzetima koje nudi tjesteninu za prste polizat, posebice pljukance sa svježim kravljim sirom, a o njihovom kruhu najbolje govori činjenica da je sa stola nestajao po kratkom postupku. (Piše T. GRBIĆ; snimio D. ŠTIFANIĆ)